Jeste li primijetili kako vas nekim danima šalica kave okrijepi u roku od nekoliko sekundi, dok nekima vaša reakcija ostaje pospana, kao da vam je mozak prešao u način rada za uštedu energije? Prije vožnje na dugo putovanje ili započinjanja složenog posla, uvijek se poslužim jednom sekundom trika koji odmah pokaže stvarnu razinu koncentracije i brzinu neuronskih veza bez ikakvih složenih uređaja.
Mnogi ljudi koriste ovu metodu, koja dolazi iz starih sportskih tehnika, kada trebaju brzo procijeniti spremnost tijela na stres. Njegova suština je presretanje padajućeg predmeta, što vam omogućuje da jasno vidite vrijeme koje je potrebno mozgu da obradi vizualni signal i prenese naredbu mišićima ruku.
Postoji nekoliko dostupnih metoda samotestiranja u svakodnevnom životu, a ja sam ih usporedio u smislu praktičnosti i točnosti.
Odlučila sam se za klasičnu verziju s ravnalom jer eliminira element pogađanja. Da biste to učinili, uzmite običnu vagu, jedna osoba je drži okomito za gornji rub, a ispitana osoba stavlja otvorene prste na nultu oznaku ispod. U trenutku neočekivanog oslobađanja, morate stisnuti prste što je brže moguće.
• Vaši prsti trebaju biti otprilike jedan do dva centimetra od ravnine ravnala. • Pogled je usmjeren isključivo na donju oznaku, a ne na partnerovu ruku. • Bolje je ponoviti radnju tri puta kako bi se izračunala prosječna vrijednost.
Tajna nijansa: ako ovaj eksperiment provedete sami, magija nestaje. Mozak unaprijed zna sekundu kada će prsti pustiti predmet, a reakcija se aktivira bržim tempom. Stoga je za čistoću eksperimenta uvijek potreban pomoćnik.
Dobiveni rezultati lako se prevode u uvjetnu ljestvicu spremnosti živčanog sustava.
Takvo jednostavno mjerenje pomaže da se na vrijeme primijeti snažan umor, čak i ako se subjektivno čini da još ima puno snage. Tijelo se ne može prevariti, a centimetri na vagi jasno pokazuju kada živčani sustav traži odmor.
Često postavljana pitanja:
Što određuje brzinu presretanja u svakodnevnom životu?
Na ovaj pokazatelj izravno utječe opći umor, dubina sna dan prije, pa čak i doba dana.
Je li moguće poboljšati učinak treningom?
Redovito vježbanje loptice za stolni tenis ili žongliranje značajno razvija koordinaciju.
Zašto su jutarnji rezultati često lošiji od večernjih?
Nakon buđenja, živčanom sustavu treba neko vrijeme da postane potpuno aktivan.
Utječe li dob na ovaj pokazatelj?
S godinama se prirodni procesi prijenosa impulsa mogu usporiti, ali aktivan način života uklanja tu razliku.
Poboljšava li kofein odmah koordinaciju?
Moguć je privremeni nalet snage, ali kod jakog umora taj je učinak gotovo neprimjetan.
Je li važno kojom rukom mjerite?
Kod dešnjaka dominantna ruka obično reagira nekoliko stotinki sekunde brže.
Brzina odgovora tijela na vanjske podražaje je dinamički pokazatelj koji se mijenja tijekom dana pod utjecajem mnogih vanjskih čimbenika.